Pregled svih značajnih Google algoritama

Pregled sadržaja

Što su Google algoritmi?

Googleovi algoritmi kompleksni su sustavi koje izvršuju njihova moćna superračunala. Nekoliko je važnih nadogradnji koje su ostavile značajan utjecaj, da su dobili svoje ime. Svakog dana stvaraju se novi webovi, otvaraju se nove objave. Iznenađujuće je kako tražilica uspije na naš jednostavan upit iščeprkati baš neke stranice koje su najrelevantnije našoj pretrazi. Upravo to je poanta algoritma. Sustav koji na temelju rangiranja uključuje brojne faktore. Rezultati pretrage se mjere u milijunskim brojkama ali sortirani su tako da nam daju najbolje. I sve to za manje od jedne sekunde.

Kako funkcionira tražilica

Google roboti svakodnevno neumorno rade, prolazeći kroz stotine milijardi stranica kako bi upoznali i razumijeli njihov sadržaj. Prolaze i kroz stranice koje su već prošli, jer stalno prate ako se nešto novo promijenilo na stranicama, kako bi i tu promjenu zabilježili. Neke stranice godinama ostaju nepromijenjene ali neke se mijenjaju svake sekunde, kao što je slučaj sa sportskim rezultatima.

Sve podatke koje Google sazna sprema u svoju arhivu i razvrstava. Googleova arhiva je baš kao i stvarna knjižnica, jedino što sadrži ogromno puno informacija, daleko više od svih knjižnica u svijetu zajedno. Kada korisnik zatraži određeni upit, Google u djeliću sekunde vadi milijune rezultata koje možete birati. Ali najvažnije od svega je da su ti rezultati sortirani tako da na samom vrhu prikažu najrelevantnije i najkorisnije stranice koje je uspio iskopati za traženi pojam.

Način na koji Google rangira stranice ovisi o čitavom nizu računalnih operacija (algoritama). Algoritmi su vrlo složeni i njihov točan način rada nije nikad bio objavljen u javnost.

Koliko često Google nadograđuje algoritam tražilice

Google je u početnim godinama (sjetite se da je Google tražilica objavljena još daleke 1997. godine!) tek povremeno ažurirao sustav novim poboljšanjima. Posljednjih godina te promjene su toliko česte da je samo 2018. izvješteno preko 3234 nadogradnji a ni 2019. nije bio daleko od tog broja. To je u prosjeku nešto više od 9 nadogradnji svaki dan! Dakle, te nadogradnje su toliko česte da jednostavno nije moguće popratiti sve te promjene. Većina nadogradnja su mali pomaci i sitna uštimavanja te u javnosti mogu proći nezapaženo. No ponekad, promjene algoritama su jako značajne te postavljaju određenu prekretnicu u načinu kako određene stranice rangiraju. Takve glavne promjene poprilično jako odjeknu u svijetu i uzdrmaju mnoge pozicije na tražilicama, a neke stranice ako su bile rađene na lošoj praksi od toga se nikad ni ne oporave.

Zašto nam je bitno pratiti nadogradnje algoritama

Praćenje nadogradnji nam pomaže u razumijevanju zašto su se dogodile promjene u rezultatima pretraživanja. Shodno tome možemo korigirati strategiju optimizacije.

Pregled najvažnijih Google algoritama

U nastavku navodimo glavne algoritamske promjene koje su imale najveći utjecaj na pretraživanje, datum pokretanja algoritma (koji nije nužno i konačan) te njihove posljedice.

Panda (2011.)

Datum pokretanja: 24. veljače 2011.
Cilj: Degradirati slabašni ili plagijariziran sadržaj nakrcan ključnim riječima

U početku je velik broj stranica objavljivao sadržaj slabašnog teksta od tek nekoliko paragrafa. Često su stranice plagijarizirale druge web stranice bez pitanja im uzimajući tekstove i radeći običan copy paste na svoje stranice. Oni koji su se malo pobrinuli išli su tek malo dalje pa bi takvom sadržaju promijenili nešto sitnije, redoslijed riječi ili rečenica ili zamjena nekih riječi. U konačnici ove stranice nisu pružali ništa novog ili unikatnog.

Problemi sadržaja koje Panda degradira:

  • slab tekst – nema dovoljno sadržaja da bi bilo tekst bio koristan, sadržaj je loše odrađen
  • duplicirani sadržaj – sadržaj je kopiran sa drugih stranica bez promjene ili sa tek minimalnim izmjenama
  • gomilanje ključnih riječi – pisanje samo radi štancanja pojmova koji bi pomogli boljem rangiranju
  • gramatički nepravilno napisan – česta je bila situacija kod automatsko generiranih prijevoda stranica čime se pokušalo bez puno napora stvoriti sadržaj na drugi jezik. Takav sadržaj bez ljudske provjere i lekture nema smisla čitaču, a rađen je samo da manipulira rezultatima

Google je ovim algoritmom postavio prekretnicu na razini bolje zaštite autorskih prava. Pisanje originalnog i kvalitetnog sadržaja nije lak ni brz zadatak. Oduzima puno vremena za temeljito istraživanje, strukturiranje i formatiranje, pronalaženje prikladnih slika. 

Cilj je bio utvrditi nudi li web stranica vrijedne informacije posjetiteljima kako bi odijelio žito od kukolja, tj. kvalitetan sadržaj od tankog sadržaja loše kvalitete. Algoritam najviše pogađa stranice koje su bile štancane kao na traci i rađene samo radi linkanja na druge stranice, tzv. farme sadržaja.

Algoritam je odmah počeo utjecati na rang stranica i Google je potvrdio da je ovaj algoritam utjecao na 12% svih pretraživanja što je poprilično velika brojka. Google ga je nekoliko puta nadograđivao od datuma objave do 20. 5. 2014. kada je bio zadnja nadogradnja.

Pouka

Pišite sadržaj koji je baziran na analizi, temeljnom istraživanju ili vlastitom iskustvu, jedinstven i gramatički važeći. Pišite vlastitim riječima slijedeći prirodan ljudski govor. Stranice koje su tankog sadržaja obogatite sa više informacija i slika ili ih naprosto uklonite. Pitajte se je li određena stranica korisna za vaše posjetitelje, jesu li informacije vjerodostojne, jesu li originalne ili su reciklirane. Poznata je fraza “Sadržaj je kralj” (eng. Content is king).

I bolje kvalitetni webovi mogu imati nisku kvalitetu sadržaja na određenim stranicama ili objavama. Web trgovine i dan-danas najčešće kopiraju opise proizvoda od drugih.

Za provjeru autentičnosti teksta mogu se koristiti razni alati za provjeru plagijarizma, primjerice QueText. Realno ne možemo biti sigurno koliko su ovakvi alati mjerodavni, pa prema tome ne oslanjajte se previše na njih.

Penguin (2012.)

Datum pokretanja: 24. travnja 2012.
Cilj: degradirati stranice koje su imale ogromne količine dolazni linkova sa stranica loše kvalitete i spamerskog tipa.

Izgradnja dolaznih linkova je bitna stavka u SEO optimizaciji ali izgradnja takvih linkova ima određena pravila dobre prakse. Poželjno je imati linkove sa mjerodavnih stranica visokog autoriteta domene. Web stranice koje su kreirane samo radi privlačenja prometa i boljeg rangiranja bile su ciljane kako bi se razotkrilo lažno od originalnog.

Da rezimiramo, algoritam cilja stranice koje:

  • linkovi koji su se kupovali
  • linkovi iz neprovjerenih izvora
  • spam linkovi na forumima, u komentarima blogova i sl.
  • linkovi sa preforsiranom optimizacijom sadržaja kada se ključne riječi spamaju u sadržaju

Kao i Panda, odmah je počeo utjecati na stranice a po analizama oko 3,1% pretraga na engleskom jeziku je bilo pogođeno. Od datuma pokretanja algoritma Google je još 6 puta nadograđivao algoritam kako bi mogao preciznije ciljati stranice rađene s lošom namjerom.

Hummingbird (2013.)

Datum pokretanja: 22. kolovoza 2013.
Cilj: bolje interpretiranje traženih pojmova i namjere korisnika

Algoritam omogućuje stranicama da se rangiraju i ako sadržaj ne sadrži baš točne riječi koje je korisnik upisao u tražilicu. Uzima u obzir prirodni jezik i širi kontekst traženog pojma. Sposoban je prepoznati sinonime (srodne riječi) i značenja određene riječi u odnosu sa drugim riječima. U konačnici bolje razumije korisnika i daje mu relevantnije rezultate.

Naziv hummingbird dobio je prema kolibriću, male ptice koju odlikuje brzina i preciznost.

Cilj: Sadržaj bi trebao biti fokusiran na pisanje koncepta i ne obazirati se na guranje ključnih riječi.

Pigeon (2014.)

Datum pokretanja: 24. srpnja 2014. (SAD), 22. prosinca 2014. (Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Australija)

Google je potresao lokalni SEO svijet ažuriranjem koje je dramatično izmijenilo neke lokalne rezultate i izmijenilo način na koji postupaju i tumače znakove lokacije. Google je tvrdio da je Pigeon stvorio tješnje veze između lokalnog algoritma i temeljnih algoritama. Korisnikova lokacija postaje značajan faktor koji se uzima u obzir. Konačni ishod je bolje rangiranje u lokalnim rezultatima, tj. lokalna poslovanja bolje generiraju prisutnost u rezultatima pretraga.

RankBrain (2015.)

Datum pokretanja: 21. travnja 2015.

Algoritam nije donio pretjerane promjene u rezultatima pretraživanja već će kroz vrijeme utjecati na pozicije u rezultatima pretraživanja. Google je zapravo dao veliku najavu, otkrivajući da je strojno učenje i umjetna inteligencija već mjesecima dio algoritma, pridonoseći trećem najutjecajnijem faktoru rangiranja. Google dakle uči sam.

Algoritam računa vrijeme koje korisnik provede na svakoj web stranici i stopu napuštanja. Cilj je djelovati protiv tzv. pogo sticking metode. To je ono kada korisnik pogleda web stranicu koja je na prvom mjestu u rezultatima pretrage, shvati da ta stranica nema ono što njemu treba pa se vrati nazad na tražilicu, pogleda drugi rezultat, dogodi se ista situacija pa se  opet vrati, pogleda treći… dok ne vidi 4. ili 5. rezultat pa tek tada ostane na toj web stranici. To je Googleu znak da je tek ta zadnja stranica bila dobra i takva stranica će idući puta biti malo bolje pozicionirana kako bi korisnicima uvijek bili predočeni najrelevantniji rezultati.

Mobilegeddon (2015.)

Datum pokretanja: 21. travnja 2015.

Google je unaprijed najavio ažuriranje algoritma rekavši da će se rezultati pretraga za mobilne uređaje razlikovati za web lokacije prilagođene mobilnim uređajima. Dakle, ciljaju se web stranice koje nisu prilagođene mobilnim uređajima te koje generalno imaju slabo korisničko iskustvo na manjim ekranima. Osim same responzivnosti ekrana, brzina web stranica postala je još važniji faktor.

Possum (2016.)

Datum pokretanja: 1. rujna 2016.

Lokacija korisnika postaje sve važnija za rezultate pretrage. Lokalni rezultati su više pogođeni ovisno koliko fizički blizu korisnik traži informacije te ako je određena djelatnost bliže adresi korisnika veća je vjerojatno da je on vidi među rezultatima.

Bert (2019.)

Datum pokretanja: 10.10. 2019.

Google je nadogradio svoj algoritam i temeljni hardver kako bi podržao model obrade prirodnog jezika BERT. Koristi deep learning metodu koja mu omogućuje stvoriti točne modele predikcije iz ogromne baze podataka. BERT (Bidirectional Encoder Representations from Transformers) pomaže Googleu da lakše razumije razmišljanje ljudi i ljudski sponatni govor, bolje shvati odnos riječi u tekstu i razumijevanje konteksta svake rečenice te cijelog teksta na stranici. U konačnici, rezultati pretraga dat će preciznije rezultate.

Google je potvrdio da se algoritam obrade prirodnog jezika BERT uvodi na međunarodnoj razini, tj. na 70 jezika. Ova najava uslijedila je nakon nagađanja SEO zajednice, a točan trenutak uvođenja nije jasan.

Pouka

Ne pišite za Google već za ljude. Dakle dani kada se samo nabacale ključne riječi u tekst su prošli.

Sadržaj treba biti kvalitetno pisan jer Google prepoznaje namjeru pretraživanja. Također, sva uobičajena dobra praksa formatiranja pomaže mu jasnije steći uvid u strukturu tekta. Dobro strukturirani naslovi i podnaslovima, liste i nabrajanja te drugi načini formatiranja kao poboldano i kurziv mogu biti od koristi.

MUM (2021.)

Datum pokretanja: svibanj 2021.
Cilj: 
Davanje odgovora na složene upite

Zahvaljujući tehnološkom napretku umjetne inteligencije, Google promiče granice razumijevanja upita. Radom na BERT algoritmu Google je počeo sakupljati ogromne količine sadržaja i učio ga međusobno povezivati. U svibnju 2021. Google je najavio da algoritam MUM (Multitask Unified Model) uspijeva razumijeti složene zadatke koji mogu sadržati i nekoliko upita. Obično korisnici kada pretražuju rade svaki upit zasebno. Primjerice, možda putujete u Španjolsku i jednim upitom želite dobiti odgovor na vremensku prognozu u tom razdoblju te razlike između pojedinih regija kako bi se mogli bolje pripremiti. Umjesto da za svaku regiju istražujete zasebne podatke, Google vam može jednim upitom objediniti sve tražene informacije i dati vam odgovor na pitanje.

MUM prema riječima Googlea funkcionira na 75 jezika no zapravo pretraga ne treba biti vezana za određeni jezik. Ako tražite na engleskom a Google zna da postoji relevantna informacija koja je dostupna samo na španjolskom tada će vam Google prenijeti znanje iz izvornog jezika i pružiti vam mjerodavne informacije. MUM je također multimodalni, što znači da razumije informacije između različitih formata (tekstualni sadržaj, slike, video…). Složene upite MUM riješava bolje od prikazivanja običnog popisa linka koji podudaraju s ključnim riječima u upita. Google generira jezik kojim se stvori priča a može sadržavati i linkove na drugi relevantan sadržaj.

Algoritam kao i obično nije jednokratan već će ga Google optimizirati idućih mjeseci i godina kako bi maksimalno dao pravo rješenje.

Sažetak

Vidjeli smo pregled najvažnijih Google algoritama te koliko Google može biti utjecajan. Svakim danom napreduje i bolje shvaća našu namjeru korisnika i nitko ne može točno predvidjeti kakve će promjene Google dovesti. U bližoj budućnosti možemo očekivati daljnja nova ažuriranja algoritama. Primjerice, jedan od trendova koje možemo očekivati su stranice optimizirane za glasovno pretraživanje.

Od vitalne je važnosti biti u toku s najavama Googleovih algoritama, ali jednako je važno ne pretjerati s algoritmima ili njima pokušati  manipulirati kao što se ponekad želi postići Black hat metodama. Imajte na umu da ako i uspijete doći do visokih pozicija nekim trikovima nećete dugo opstati dok vam se stranice naglo ne strmoglave u nezamjetnost.

Držite li korak s optimizacijom za tražilice i možete li brzo izvršiti korekcije koje donose nove promjene? Rado će vam pomoći da postavite strategiju za dobro rangiranje u tražilicama i privlačenje većeg prometa na web mjestu.